 |
| Vincent Degert: Uviđamo znatan napredak u sudstvu, ali to treba i provjeriti / Drago Sopta / CROPIX |
| Zemlje članice EU-a pitaju nas: ”Biste li vi htjeli da vam se sudi pred sudovima u Hrvatskoj”? Kada im damo pozitivan odgovor, značit će da ste spremni |
| Petar Dorić |
Vincent Degert (49), šef Delegacije Europske komisije u RH, za kratkotrajnog boravka u Splitu dao je intervju za naš list u kojem govori o politici Europske unije.
Imate li dojam da su Hrvati dobro informirani o stavovima Europske komisije ili, pak, smatrate da vas naši vodeći političari ne prezentiraju najtočnije?
- U načelu smatram da nikada nije dovoljno informacija o temama koje su važne u EU-u. Ipak se bliži kraj pregovora i dolazi vrijeme vašeg referenduma o izjašnjavanju o ulasku RH u EU, te ne bi trebalo biti nedoumica o prednosti članstva u EU-u. To je u prvom redu posao vaših političkih predstavnika, ali ne samo onih na nacionalnoj razini nego i gradonačelnika, župana i ostalih regionalnih predstavnika.
Treba nam podrška
Što je nam po Vama veći problem: granični spor sa Slovenijom ili situacija u pravosudnom sustavu?
- Oba su problema jednako važna za pristupni proces. Prvi vam stvara političku prepreku, koja je na snazi još od studenoga prošle godine. To, međutim, nije razlog usporavanja s reformama, konkretno govoreći, ne priječi vas da nastavite donošenje, primjerice, zakona o radu, ili da se bavite otvorenim pitanjima od civilnog zrakoplovstva do načina odabira sudaca. To su dakle, “tehnička” pitanja, koja ne bi trebala biti usporena ili zaustavljena zbog “političkih” problema.
Smatrate li da tranzicija domaćeg pravosuđa znatno napreduje ili se, pak, samo vrtimo u krug, odnosno da ne napredujemo dovoljno brzo?
- Otkada sam došao u Hrvatsku, inzistirao sam na rješavanju problema iz tri područja: reformama javne uprave, pravosudnog sustava i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ovo su problematična, teška pitanja, koja međutim ne zaokupljavaju jedino Hrvatsku, nego veći niz zemalja. Nije tu Hrvatska iznimka, ali isto bih volio da imamo veću podršku struke, odnosno sudaca, državnih odvjetnika, pa i novinara...
Da i oni svi shvate kako reforma nema alternativu, ni za njih ni za građane. Tranzicija se ne provodi preko noći, usvojeno je ili predloženo mnogo dobrih stvari, ali sada ih treba i provesti. Jasno je kako je vaša javnost doživjela šok u listopadu prošle godine kada su se dogodila ubojstva u centru Zagreba, a što je dalo dodatni impuls provođenju reforme.
Nakon toga uviđamo napredak, doneseni su novi zakoni, smanjen broj neriješenih slučajeva za 40 posto, sudski postupci su ubrzani, provedena je informatizacija sudova... Sve to još treba dodatno izmjeriti da bismo vidjeli je li stvarno postignut onolik napredak koji se spominje, odnosno predstavlja.
Ključno pitanje
Je li EU pravosuđe spremno na prihvaćanje RH i njezinih specifičnih problema?
- To i jest ključno pitanje. Kada uđete u EU, onda će se i odluke hrvatskih sudova primjenjivati u cijelom EU-u. Također, uhidbeni nalozi iz vaše zemlje morati će se poštovati na cijelom području EU-a. Zemlje EU-a tada će morati prosljeđivati svoje građane da bi im se sudilo u RH.
Sve je to osjetljivo, te nas zbog toga zemlje članice pitaju da im potvrdimo kvalitetu vašeg pravosuđa, odnosno pitaju nas: ”Biste li vi htjeli da vam se sudi pred sudovima u Hrvatskoj”? Kada im damo pozitivan odgovor, značit će da ste spremni i nepristrani.
EU može izbaciti članicu
Treba imati na umu da, kada se sastavlja konačni tekst pristupnog sporazuma pojedine zemlje, onda se - u slučaju da neka zemlja ne ispunjava u potpunosti standarde - stavljaju tzv. “sigurnosne klauzule” kao posebni mehanizam “zaštite EU-a” koja se aktivira u slučaju ozbiljnih nedostataka zemlje članice. Ista je stavljena i u pristupni sporazum Bugarske i Rumunjske...
To sigurno nije dobro, stoga to treba izbjeći i zbog toga je važno da se pregovori kvalitetno odrade.
|
Nemam veze s Lećevicom
Znate li da vas je nekoliko ekoloških udruga osobno optuživalo zbog podržavanja projekta Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici?
- Kao prvo, mislim da u RH postoje neki problemi vezani s usklađivanjem postojećeg stanja sa zakonima o očuvanju okoliša, voda, zraka... kao i problemi s divljim deponijima otpada. Potrebno je definirati ovu politiku na nacionalnoj i regionalnoj razini, te u tom smislu surađujemo s vašim vlastima na obje razine.
Pitanja odluke o mjestu na kojem će se odlagati otpad, kao i tehnikama koje će biti primijenjene su u domeni vaših vlasti. Razgovarao sam s predstavnicima ekoloških udruga o Lećevici u kojima sam tražio da mi dokažu gdje su napravljeni propusti.
Kako me oni u to nisu uvjerili, oslonio sam se na ocjenu vaših vlasti i u tom smislu podržao projekt. Osobno nemam nikakvog razloga podržavati ili stopirati sufinanciranje tog projekta.
|
Sigurna ste zemlja
Kako biste Vi ocijenili stanje javne sigurnosti u Hrvatskoj?
- Nikada nisam imao problema pri, inače, brojnim putovanjima kroz Hrvatsku. Zemlja je sigurna, ali kao i svuda, povremeno dolazi do incidenata. Postoje neki konkretni problemi oko organiziranog kriminala, te njihove poveznice sa susjednim zemljama.
Vaši kriminalci nisu u “graničnom sporu” sa svojim susjednim kolegama. Jačanje sigurnosne suradnje sa susjednim zemljama je nužno. Kada dođe do incidenta, važna je brza i snažna reakcija. Ključni je element da vaši građani žele vidjeti kako nitko nije iznad zakona.
|